Izvor: Wikipedija

Veliki Njemački Reich Großdeutsches Reich ↓ 1933.–1945. ↓ Zastava Grb Geslo "Ein Volk, ein Reich, ein Führer." "Jedan narod, jedno carstvo, jedan vođa" Himna "Das Lied der Deutschen" "Horst-Wessel-Lied" Treći Reich 1941. Glavni grad Berlin Jezik/ci njemački Vlada Diktatura Führer  - 1934. – 1945. Adolf Hitler Predsjednik  - 1933. – 1934. Paul von Hindenburg  - 1945. Karl Dönitz Kancelar  - 1933. – 1945. Adolf Hitler  - 1945. Joseph Goebbels  - 1945. Ludwig von Krosigk Povijest Međuratni period i Drugi svjetski rat  - Izbori 30. siječnja 1933.  - Osnivanje 27. veljače 1933.  - Ermächtigungsgesetz 31. ožujka 1933.  - Anschluss 10. travnja 1938.  - De facto poraz 2. svibnja 1945.  - Ukinuta 5. srpnja 1945. Površina  - 1939 [1] 633.786 km² (244.706 mi² ) Stanovništvo  - 1939[2] 69314000       Gustoća 109,4 /km²  (283,3 /mi² ) Valuta Reichsmarka Prethodnice Nasljednice Weimarska Republika Saar (Liga narodas) Prva Austrijska Republika Prva Čehoslovačka Republika Druga Poljska Republika Veliko Vojvodstvo Luksemburg Savezničke okupacijske zone u Njemačkoj Austrija pod Savezničkom upravom Treća Čehoslovačka Republika NR Poljska Luksemburg

Treći Reich (njemački: Drittes Reich) ili Nacistička Njemačka nazivi su za Njemačku u razdoblju između 1933. i 1945. Treći Reich predvodio je Adolf Hitler i njegova Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka. Treći Reich nasljednica je srednjovjekovnog njemačkog Svetoga Rimskog Carstva (Prvi Reich) Njemačkoga Carstva (Drugi Reich) (1871–1918). U njemačkom jeziku razdoblje Njemačke od 1933. do 1943. naziva se Deutsches Reich (Njemački Reich), a od 1943. službeno se naziva Großdeutsches Reich (Velikonjemački Reich).

30. siječnja 1933., Adolf Hitler postavljen je na položaj kancelara. Iako je vodio koalicijsku vladu, ubrzo je eliminirao svoje partnere. U to vrijeme njemačke su granice i dalje bile određene Versajskim ugovorom. Na sjeveru, Njemačka je graničila sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem; na istoku, rascjepana je na dva dijela, tako da je graničila s Litvom, Slobodnim gradom Danzigom, Poljskom i Čehoslovačkom; na jugu, graničila je s Austrijom i Švicarskom, te na zapadu, s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom, te, tada razoružanom Rajnskom Oblašću. Te su se granice promijenile kada je Njemačka ponovno preuzela upravu nad Rajnskom Oblašću (1936.), anektirala Austriju (1938.), Sudete (1938.), te stvorila protektorat nad Češkom i Moravskom (1939.), te anektirala Memel u Litvi (1939.). Njemačka prerasta u Veliku Njemačku u tijeku Drugog svjetskog rata, koji počinje u rujnu 1939., kada Njemačka pokreće invaziju na Poljsku, te time potiče Francusku i Ujedinjeno Kraljevstvo da Njemačkoj objave rat.

Njemačka je osvojila ili okupirala veći dio Europe i Sjeverne Afrike u ratu. Milijuni Židova i drugih manjina su zatvoreni ili ubijeni, pretežito u vrijeme Drugog svjetskog rata. Unatoč jačim saveznicima koje je imala, Japan i Kraljevinu Italiju, Njemačka je izgubila rat. 1945. podijeljena je na okupacijske zone između pobjedničkih država, Sjedinjenih Američkih Država, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske i Sovjetskog Saveza.

[uredi] Kronologija

1. 30. siječnja 1933. Adolf Hitler postaje kancelar Njemačke u manjinskoj vladi (njegova stranka ima 38% glasova u Reichstagu, njemačkom parlamentu)
2. 28. veljače 1933. 86-godišnji Hindenburg pod Hitlerovim pritiskom potpisao "Zakon o obrani naroda i države", kojim se Ustavom zagarantirana ljudska prava ukidaju
3. 5. ožujka 1933. na izborima nacisti dobivaju 44% glasova, zajedno s konzervativnim nacionalistima prvi put imaju većinu u parlamentu
4. 23. ožujka 1933. - u Reichstagu izglasan "Zakon o punomoći" kojim se sve ovlasti parlamenta preseljavaju na Vladin kabinet, praktično Hitleru u ruke
5. 10. svibnja 1933. - palež liberalnih knjiga u Berlinu
6. 22. lipnja 1933. - nacistička stranka jedina u Njemačkoj (ostale su zabranjene ili raspuštene)
7. 26. siječnja 1934. Njemačka i Poljska potpisale 10-godišnji pakt o nenapadanju
8. 30. lipnja 1934. - "Noć dugih noževa" - pokolj (strijeljanje) mnogobrojnih nepoćudnih Hitleru i vodstva SA (Sturmabteilung), jer su smetali tadašnjem vojnom vrhu, a Hitler im je ispunio želju
9. 2. kolovoza 1934. predsjednik Hindenburg umire, Hitler sjedinjuje položaj kancelara i predsjednika u novu funkciju: Führer (vođa)

[uredi] Vojna hijerarhija

Wehrmacht - Vojska

OKW - Vrhovno zapovjednštvo pješaštva

Šef OKW-a - feldmaršal Wilhelm Keitel

Načelnik operativnog stožera - general pukovnik Alfred Jodl

Heer - Pješaštvo

OKH - Vrhovno zapovjedništvo vojske

Vojni vođe u službi

general pukovnik Werner von Fritsch (1935. - 1938.)

feldmaršal Walther von Brauchitsch (1938. - 1941.)

Führer i Reichskanzler Adolf Hitler (1941. - 1945.)

feldmaršal Ferdinand Schörner (1945.)

Kriegsmarine - Mornarica

OKM - Vrhovno zapovjedništvo mornarice

Mornarički vođe u službi

Großadmiral Erich Raeder (1923. - 1943.)

Großadmiral Karl Dönitz (1943.-1945.)

General admiral Hans-Georg von Friedeburg (1945.)

Luftwaffe - ratno zrakoplovstvo

OKL - Vrhovno zapovjedništvo ratnog zrakoplovstva

Reichsluftschutzbund

Zrakoplovno vođe u službi

Reichsmarschall Hermann Göring (do 1945.)

feldmaršal Robert Ritter von Greim (1945.)

Abwehr - Obavještajna služba

kontraadmiral Konrad Patzig (1932. - 1935.)

vice admiral Wilhelm Canaris (1935. - 1944.)

Waffen SS

Reichsführer-SS Heinrich Himmler

[uredi] Popis važnijih dužnosnika Trećeg Reicha

Ovaj članak dio je serije o povijesti Njemačke

Rana povijest

Germanski narodi Migracijsko razdoblje Franačko Carstvo

Srednji vijek

Istočna Franačka Kraljevina Njemačka Sveto Rimsko Carstvo Ostsiedlung Kleinstaaterei

Stvaranje nacije

Rajnska Konfederacija Njemačka Konfederacija i Zollverein Revolucije u Njemačkoj 1848. Sjevernonjemačka Konfederacija Ujedinjenje Njemačke

Njemački Reich

Njemačko Carstvo Prvi svjetski rat Weimarska Republika Saar • Gdanjsk • Memel • Austrija • Sudeti Treći Reich Drugi svjetski rat

Njemačka poslije 1945.

Okupacija Ostgebiete Iseljavanje Nijemaca Zapadna Njemačka • Saar • Istočna Njemačka Ponovno ujedinjenje Njemačke

Danas

Federalna Republika Njemačka

Ostale teme

Vojna povijest Njemačke Teritorijalne promjene Njemačke

(ovdje je navedeno samo njih 15, za cjelovit popis vidi Istaknuti nacisti)

Adolf Hitler - Führer (vođa)- premijer, predsjednik države i vrhovni zapovjednik Wehrmachta
Hermann Göring - Reichsmarshall i premijer. Ministar zrakoplovstva.
Rudolf Hess - Führer-ov zamjenik
Joseph Goebbels - ministar propagande
Albert Speer - Hitlerov arhitekt i budući ministar naoružanja
Heinrich Himmler - zapovjednik SS-a i upravitelj njemačke policije
Martin Bormann - voditelj NSDAP-a (nacističke stranke)
Joachim von Ribbentrop - ministar vanjskih poslova
Alfred Rosenberg - Reichsleiter
Walther Funk - ministar industrije
Wilhelm Frick - ministar unutarnjih poslova
Ernst Kaltenbrunner - Vođa RSHA
Hjalmar Schacht - ministar bez lisnice, predsjednik Reichsbank
Konstantin von Neurath - voditelj tajnog Kabineta.
Arthur Seyss-Inquart - Reichsstatthalter (namjesnik) u Austriji

[uredi] Izvori

[uredi] Vanjske poveznice

• (engl.) Axis History Factbook — Third Reich
• (engl.) Third Reich in Ruins - Photos taken during the Nazi regime compared to present-day locations
• (engl.) Hitler's Third Reich in the News - Daily edited review of Third Reich-related news and articles.
• (engl.) The High Cost of Vengeance, by Freda Utley (1949; PDF, size - 20 MB)
• (njem.) NS-Archiv - Large collection of original scanned Nazi documents
• (njem.) The German Resistance and the USA
• (njem.) WWW-Virtual Library Contemporary History - Germany - Catalog with online resources
• (njem.) The Third Reich and National Socialism in Color - a video documentary by Spiegel TV
• (rus.) Weapons of the Third Reich

v • r • u Nacionalsocijalizam Nacističke organizacije Nacistička stranka • Sturmabteilung • Schutzstaffel • Hitlerjugend • Lebensborn Nacizam u povijesti Rana povijest • Hitlerov uspon na vlast • Treći Reich • Noć dugih noževa • Nürnberški zakoni • Kristalna noć • Holokaust • Nürnberški proces • Bivši nacisti • Neonacizam Nacistički koncepti Politika Trećeg Reicha • Hitlerova politička uvjerenja • Program NSDAP-a • Gleichschaltung • Rasna politika Trećeg Reicha • Führerprinzip • Lebensraum • Pozitivno kršćanstvo • Volk Nacizam izvan Njemačke Kanadska nacionalsocijalistička stranka ujedinjena • Njemačko-američki savez • Nasjonal Samling • National-Socialistische Beweging • Nacionalsocijalistički blok • Nacionalsocijalistička liga • Mađarska nacistička stranka • DNSAP • Ossewabrandwag • NPHM Nacionalsocijalistički pokret Nacionalsocijalistički pokret • Arijevska rasa • Doktorov proces • Certifikat o njemačkoj krvi • Lebensborn • Život koji nije vrijedan života • Mischling • Nacistički liječnici • Nacističko eksperimentiranje na ljudima • Nacionalsocijalizam i rasa • Nordijska teorija • Nur für Deutsche • Nürnberški proces • Rasna politika Trećeg Reicha • Rasna čistoća • Reichov zakon o državljanstvu • Znanstveni rasizam • Eutanazijski program T-4 Povezane teme Nacizam i vjera • Nacionalsocijalistička propaganda • Nacionalsocijalistički misticizam • Nacionalsocijalistička arhitektura • Hitlerov pozdrav • Mein Kampf • Svastika • Narodni pokret • Antisemitizam • Führer • Neonacizam • Fašizam Popisi Vođe i službenici nacističke stranke • Fašisti • Hitlerove knjige • Hitlerovi govori • Članovi SS-a • Živući nacisti • Bivši utjecajni nacisti nakon 1945.